U SLUŽBI VIZUALIZACIJE BAŠTINE

NIKOLA NINO VRANIĆ

Nino Vranić jedno je od najistaknutijih imena naše fotografije, ne samo druge polovine 20. stoljeća u kojoj djeluje, već i šire, i ne samo dokumentarne koju stvara unutar matične konzervatorske službe, već i one umjetničke kojoj se posvećuje u slobodno vrijeme, a kojoj opet ishodište nerijetko pronalazimo u terenskim spomeničkim evidencijama i fotodokumentiranjima. Neosporna je također činjenica da je fotografija Nini bila potrebna kao zrak, ona ga je ispunjavala kao ljubav, kao obitelj i kao život, ona je bila zapisana u njegovom genetskom kodu: njome se prethodno uspješno bavio i njegov djed Josip, uz Ninu i njegov brat Joža, a danas i Ninin sin Goran! ...
OPŠIRNIJE

VINKO MALINARIĆ

Vinko Malinarić rođen je u Belgradu, povijesno slojevitom, ruralnom naselju na padinama Vinodolske doline, koja mu je, eto, podarila i ime. Slikovitost rodnog podneblja združena s Vinkovim urođenim senzibilitetom da prepozna i potom ovjekovječi vizualne atraktivnosti, zacrtala je put njegovoj životnoj posvećenosti fotografskom pozivu. U radnom je okruženju, u kojemu je proveo gotovo tri desetljeća, od 1965. do umirovljenja 1992. godine, Vinko bio samozatajan i požrtvovan djelatnik, koji je - iako nerijetko opterećen životom - neposustalo darivao čitavog sebe. Usprkos životnim usudima, svojim je vedrim duhom gotovo redovito uz kraći jutarnji razgovor i kavu pokretao kolege i suradnike…
OPŠIRNIJE

RUDOLF BARTOLOVIĆ

Spominjanje imena Rudolfa Bartolovića u krugovima osječkih djelatnika u kulturi, osobito među konzervatorima i restauratorima, zasigurno će asocirati na dugogodišnjeg fotografa nekadašnjeg Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku. Rudolf Bartolović, ili Rudika, kako smo ga mi kolege zvali, rođen je 4. studenog 1939. u Koprivni, u Bosni i Hercegovini, a umro je 17. travnja 2002. godine u Osijeku, nažalost prerano, tek što je otišao u prijevremenu mirovinu. Životni put u ranoj ga je mladosti doveo u Osijek te se zaposlio u tada najpoznatijem osječkom fotografskom atelijeru Varnai u Županijskoj ulici, gdje je stekao osnove fotografskog zanata...
OPŠIRNIJE

ŽIVKO BAČIĆ

Živko Bačić podrijetlom je otočanin, iz Lukorana na otoku Ugljanu. Ovdje, kao i u susjednom Preku, polazi osnovnu školu, dok u Zadru završava Gimnaziju. Još za osnovnoškolskih dana pokazivao je interes za fotografiju te u VII. razredu osnovne škole završava fotografski tečaj, dok svoje prve fotografske uratke izlaže još kao gimnazijalac. Odmah nakon završetka gimnazijskog školovanja, 1965. godine, doseljava se u Split, gdje se već sljedeće godine učlanjuje u foto-sekciju Studentskog društva narodne tehnike „Ruđer Bošković“ (poslije Fotoklub „Ruđer Bošković“). Od 1967. godine izlaže kao član spomenutog foto-kluba, kojemu je bio jedno vrijeme i predsjednik. Samostalno izlaže od 1977. godine. Od 1974. godine radi kao...
OPŠIRNIJE

MILJENKO MOJAŠ

Baština - ponaosob arheološka i maritimna - predstavljala je još od mladenačkih dana njegovu veliku ljubav. Avanturistički duh i sklonost starinama i umjetničkom izražaju usmjerili su ga na proučavanje podmorske arheološke baštine, istraživanja brodskih olupina i njihovih nalazišta. Ova ga je predanost naposljetku dovela u konzervatorsku službu gdje 1977. godine započinje svoje službovanje kao profesionalni fotograf–konzervator Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Dubrovniku. Svoju fotografsku vještinu i izražajni talent brusio je pod stručnim vodstvom povjesničarke umjetnosti, konzervatorice i ravnateljice Zavoda Dubravke Bebe Beritić s kojom je otkrivao i istraživao spomenike dubrovačkog područja, ali i učio kako...
OPŠIRNIJE

Konzervatorska fotografija u kontekstu vrijednosti stvaranja i dijeljenja

Dani europske baštine 2018. godine u fokus svojega interesa smještaju umjetnost stvaranja i dijeljenja. Nepobitna je činjenica da i sami temelji konzervatorske službe počivaju na istome načelu: sačuvati generacijama stvarano te osvještavati, reinterpretirati i prenositi isto za naraštaje...

Konzervatorska fotografija u povijesnom kontekstu službe

Organizirano čuvanje spomeničke baštine na našim prostorima prisutno je već više od stoljeća i pol. Ono seže u daleku 1854. g...
OPŠIRNIJE